Papa Benedikt XVI. otvorio biskupsku sinodu na temu nove evangelizacije

Evangelizatori mogu biti samo oni koji su svjesni Božjega djelovanja u Crkvi i koji izgaraju od strasti da svijetu naviještaju Krista, ustvrdio je Sveti Otac, otvarajući radove Biskupske sinode o novoj evangelizaciji. “Tko je Bog, i što ima s čovječanstvom? To je oduvijek bio veliki upit pa i danas u vrlo mnogim srcima. Bio je prije nego je jedne noći u Betlehemu Djetešce Isus promijenilo povijest, a odzvanja, između progona i rastuće ravnodušnosti, i nakon dvije tisuća godina širenja evanđelja”, ustvrdio je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan.

“Samo Bog može stvarati Crkvu”

“Toliki se ljudi pitaju: Je li Bog pretpostavka ili nije? Je li stvarnost ili nije? Zašto se ne očituje? Evanđelje je dokaz da je Bog progovorio iz svoje tišine: Bog je progovorio, Bog postoji, poznaje nas, ljubi nas, ušao je u povijest”, ustvrdio je Benedikt XVI., dodajući: “Isus je njegova riječ, Bog s nama. Bog se očitovao i ljubi nas, trpi s nama sve do smrti i uskrsava”. To je odgovor Crkve na upit mnogih, ustvrdio je Sveti Otac, pitajući: Kako današnjem čovjeku priopćiti tu stvarnost da mu bude spasonosna? Papa je odgovorio nadahnjujući se na himnu trećeg časa koji je molio zajedno sa sinodskim ocima.

“Moraju nam biti jasna tri temeljna elementa, a prvi je molitva. Nisu apostoli stvorili Crkvu “izrađujući ustav”, ustvrdio je Sveti Otac, nego okupljajući se na molitvu u iščekivanju Duha Svetoga. Mi ne možemo stvoriti Crkvu, samo možemo svjedočiti ono što je Bog učinio. Crkva ne počinje s našim djelovanjem, nego Božjom riječju i djelovanjem. Samo Bog može stvarati Crkvu. Ako Bog ne djeluje, naše djelovanje nije dostatno. Samo Bog može svjedočiti da govori i da je govorio, istaknuo je Benedikt XVI.

Ljubav kao najveća snaga za naviještanje evanđelja

Nije dakle puka formalnost to što svako sinodsko zasjedanje započinje molitvom, nego je očitovanje svjesnosti činjenice da je “inicijativa” uvijek Božja, koju mi možemo moliti, te da s Bogom Crkva može “surađivati”, objasnio je Papa, dodajući da se iz molitve rađa drugi element, javno priznavanje vlastite vjere.

Taj je čin, objasnio je Papa, više od ispovijedanja vjere u Krista. Jednako je onomu pred sudom, “pred očima svijeta”, premda se zna da bi to moglo koštati. Riječ priznavanje ima mučeničko obilježje, svjedočenje pred onima koji su neprijateljski raspoloženi prema vjeri, svjedočiti unatoč mogućoj muci i smrti.

A u tomu i jest vjerodostojnost: priznavanje nije nešto što se može izostaviti. Priznavanje zahtijeva spremnost žrtvovanja života, prihvaćanja mučeništva, objasnio je Papa, dodajući da priznavanje ima biti vidljivo, očitovati se po ljubavi; ljubav je dakle treći element.

Ljubav je najveća snaga i treba plamsati u srcu svakog kršćanina, iz toga plamena se ima crpiti da bukne vatra evanđelja.

Naša se strast za naviještanjem mora napajati na vjeri, a vjera se ima preobraziti u vatru ljubavi. Kršćanin ne smije biti mlak. Vjera u nama mora postati plamen ljubavi, plamen koji doista zahvaća moj bitak i biva njegova velika strast te tako zahvaća i mojega bližnjeg. U tomu je bit evangelizacije, zaključio je Sveti Otac. (IKA)

www.zg-nadbiskupija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.