Izbor rimskog prvosvećenika nakon odreknuća 1. dio

RimVrijeme kad je Apostolska Stolica prazna i priprava konklava

Za vrijeme dok je Apostolska Stolica prazna, Kardinalski zbor svoju vlast u pripravi za izbor rimskog prvosvećenika vrši posredstvom dviju vrsta kardinalskih skupština: opće skupštine i posebne skupštine.

Na prvom mjestu su opće skupštine, u kojima su dužni sudjelovati svi članovi Kardinalskog zbora, a osobito kardinali izbornici. Opće skupštine održavaju se prije ulaska u konklave i nazivaju se još pripravnim skupštinama, kako bi se razlikovale od skupština kardinala izbornika, koje se, kad zatreba, održavaju u konklavama. Opće skupštine održavaju se svakodnevno, sve do početka čina izbora, u Apostolskoj palači pod predsjedanjem dekana Kardinalskog zbora.

Na prvoj općoj skupštini kardinali dobivaju primjerak teksta konstitucije UDG (Universi dominici gregis iz 1996. godine), javno se s tekstom upoznaju, a nakon toga polažu prisegu da će poštivati propise koji su u Konstituciji sadržani te da će čuvati tajnu. Neposredno na sljedećim općim skupštinama trebaju utvrditi ako je riječ o smrti pape, točno vrijeme prijenosa posmrtnih ostataka u Vatikansku baziliku, vrijeme slavlja misa zadušnica, pobrinuti se za poništenje ribarova prstena i olovna pečata. Ako se pak radi o odreknuću prelazi se odmah na utvrđivanje svega onog što se neposredno tiče izbora: utemeljuje se povjerenstvo za pripremu prostorija za čin izbora; imenuju se dvojica klerika provjerena znanja, mudrosti i prokušana morala koji će kardinalima održati po jedno opsežno razmatranje, prvo razmatranje o problemima Crkve u tome trenutku (održava se u vremenu priprave za konklave), drugo razmatranje o važnosti čina izbora novog prvosvećenika (održava se na samom ulasku u konklave); ždrijebom se dodjeljuje smještaj kardinalima izbornicima; određuje se točan dan i sat početka glasovanja.

Kako bi opće pripravne skupštine bile dostojanstvene u Konstitucijama je čak određen i način na koji kardinali trebaju biti odjeveni za vrijeme prazne Apostolske Stolice (ukrašeni crni talar, crveni pojas, kapica, križ na prsima i prsten). Opće pripravne skupštine Kardinalskog zbora imaju važnu ulogu u stvaranju općeg viđenja osobnosti novog pape. Na općim pripravnim skupštinama mogu sudjelovati i oni kardinali koji su navršili 80 godina života i neće sudjelovati u izboru, što otvara prostor da i oni mogu dati značajan doprinos kako bi kardinali izbornici što lakše izvršili povjerenu zadaću.

Druga vrsta kardinalskih skupština su posebne skupštine, koje čine kardinal komornik i po jedan kardinal izbornik iz svakog od tri kardinalska reda (đakona, prezbitera, biskupa – riječ je o formalnoj podjeli jer svi kardinali moraju imati biskupsko posvećenje, kan. 351, § 1) koji se putem ždrijeba izabiru za komornikove pomoćnike. Na posebnim skupštinama kardinala rješavaju se samo pitanja od manje važnosti koja se svakodnevno pojavljuju. Posebna skupština kardinala na čijem je čelu uvijek kardinal komornik uglavnom je izvršne naravi i djeluje poglavito kao izvršno tijelo opće skupštine kardinala.

 

Dr. sc. Josip Šalković, redoviti profesor kanonskog prava na KBF-u, Zagreb

Preuzeto sa www.mka.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *