Izbor rimskog prvosvećenika 4. dio

Papa 2Odvijanje glasovanja

 Važećom konstitucijom UDG ukinut je način izbora aklamacijom i nagodbom. Jedini dozvoljeni način izbora je tajno pismeno glasovanje. Za valjanost izbora traže se uvijek dvije trećine glasova dobivenih na temelju prisutnih kardinala izbornika. U slučaju da broj nazočnih kardinala ne može biti podijeljen na tri jednaka dijela, za valjan izbor traži se jedan glas više (npr. u slučaju 120 izbornika traži se 80, u slučaju 119 traži se 80, u slučaju 118 traži se 79 glasova). Prvo glasovanje održava se popodne prvog dana konklava, kad je samo jedno glasovanje, a u sljedećim danima, ako nitko nije izabran u prvom glasovanju, morat će se održati dva glasovanja ujutro i dva popodne.

Vrijeme glasovanja ujutro i popodne uvijek je isto i određuje se na jednoj od pripravnih općih sjednica kardinala ili sjednici kardinala izbornika za vrijeme trajanja izbora. Izbor rimskog prvosvećenika sveti je čin Crkve, zbog čega su kardinali izbornici, prema Ordo rituum Conclavis dužni slaviti neke svete čine i moliti molitve. Kardinali izbornici u konklavama započinju dan zajedničkim euharistijskim slavljem u kapeli u Domu svete Marte, mole Jutarnju i Večernju iz Časoslova. Neposredno prije glasovanja zajednički slave službu riječi i mole druge molitve predviđene u Ordo rituum Conclavis, kako bi se duhovno okrijepili i ispravno oraspoložili za čin glasovanja.

Samo glasovanje sastoji se od tri faze.

Prva faza sastoji se od pripreme i distribucije glasačkih listića te izvlačenja između svih kardinala izbornika, tri brojitelja, tri infirmara (zadužena za skupljanje glasova bolesnih kardinala) i tri revizora. Pregiban glasački listić pravokutne je forme, na gornjoj polovici mora biti napisano: Eligo in Summum Pontificem (Za vrhovnog prvosvećenika biram), a na donjoj polovici ostavljeno je mjesto za ime. Pisanje imena mora biti tajno i jasno napisano. Za vrijeme pisanja imena kardinali izbornici moraju biti sami u Sikstinskoj kapeli, a posljednji kardinal izbornik iz reda đakona morat će zatvoriti i otvoriti vrata svaki put kad bude potrebno.

Druga faza sastoji se od stavljanja listića u glasačku kutiju, miješanja i računanja listića te otvaranja listića. Svaki od kardinala izbornika, redom prvenstva, nakon što su napisali ime, presaviju listić, držeći ga vidljivo u ruci i nose ga na oltar. Kad dođe do oltara izgovore prisegu: Zovem Krista Gospodina za svjedoka, koji će mi suditi, da je moj glas dan za onoga kojega prema Bogu držim da treba biti izabran. Kardinal izbornik ostavi listić u kutiji, poklekne pred oltarom i vrati se na svoje mjesto. Ako je koji od kardinala izbornika bolestan i nalazi se u sobi Doma svete Marte, tri kardinala infirmara idu k njemu s praznom kutijom da izvrši svoje pravo. Kada svi kardinali ostave listiće, prvi kardinal brojitelj promiješa više puta listiće, a treći kardinal brojitelj prebroji listiće. Ako broj listića ne odgovara broju izbornika listiće treba spaliti i ponoviti odmah glasovanje, ako pak broj listića odgovara broju izbornika slijedi otvaranje listića. Glasačke listiće otvaraju kardinali brojitelji. Treći kardinal brojitelj nakon što glasno pročita ime biranog, zapiše ime na papir, probuši iglom listić na mjestu gdje se nalazi riječ eligo (biram), stavi na konac te sve poveže čvorom, i taj vijenac glasovnica odlaže se u praznu kutiju ili na jednu stranu stola za kojim sjede brojitelji.

Treća faza sastoji se od brojenja glasova, kontrole glasova i spaljivanja listića (glasovnica). Kardinali brojitelji imaju zadaću zbrajanja glasova. Ako nitko nije dobio dvije trećine glasova nema izbora, ako je netko dobio dvije trećine glasova ima se valjani kanonski izbor. U oba slučaja, bilo da je rimski prvosvećenik izabran ili nije, kardinali revizori moraju prekontrolirati je li sve dobro učinjeno. Nakon kontrole, prije nego što kardinali izbornici napuste Sikstinsku kapelu, svi se listići moraju spaliti. Na kraju svakog glasovanja kardinal komornik sastavit će zapisnik o glasovanju koji će biti predan novom rimskom prvosvećeniku, a čuvat će se zapečaćen u arhivu. Ako nakon tri dana nema izbora dolazi do prekida glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, duhovnoj obnovi na kojoj nagovor drži prvi kardinal iz reda đakona. Ako nakon sljedećih sedam glasovanja nema rezultata slijedi dan odmora, a nagovor drži prvi kardinal iz reda prezbitera. Ako i u trećoj seriji od sedam glasovanja nema rezultata slijedi dan odmora, a nagovor drži prvi kardinal iz reda biskupa.

Nakon toga prema konstituciji UDG iz 1996. bilo je predviđeno sljedeće. Ako rezultat izostane i tada kardinal komornik poziva kardinale izbornike da očituju svoje mišljenje o daljnjoj proceduri. Tada mogu odlučiti da za izbor bude dostatna kanonska većina (50% + 1 glas) ili da se bira između dvojice kandidata koji su u prethodnom glasovanju dobili najviše glasova. No odredbu br. 75 konstitucije UDG o mogućnosti izbora 50% + 1 glas izmijenio je Benedikt XVI. dana 11. lipnja 2007. te odredio da je uvijek za izbor rimskog prvosvećnika potrebno dvije trećine glasova.

Što se mora izbjeći u izboru

 Konstitucija UDG zabranjuje simoniju u izboru, kupovanje ili obećanje glasova. Isključuje se također mogućnost interventa izvan konklava bilo kojeg subjekta (npr. svjetovnih vlasti ili prava veta). Svi kardinali moraju se suzdržati od pogađanja, dogovora, obećanja, obvezivanja bilo koje vrste, isto tako zabranjuju se sastanci s nakanom izbora. Ipak se ne zabranjuje za vrijeme prazne Apostolske Stolice izmijeniti ideje oko izbora.

Prihvaćanje službe i proglašenje imena

Kad osoba bude kanonski izabrana dekan kardinalskog zbora u ime cijelog izbornog Zbora traži od izabranog pristanak riječima: Prihvaćaš li kanonski izbor za vrhovnog prvosvećenika? Ako izabrani prihvaća, pita ga: Koje ime želiš uzeti? Ako izabrani ne prihvati izbor prelazi se na novo glasovanje. Prihvaćanjem izabrani postaje rimski prvosvećenik, tj. Petrov nasljednik, biskup Rimske crkve, glava Biskupskog zbora te stječe opću, redovitu, vrhovnu, neovisnu, potpunu, neposrednu vlast u općoj Crkvi. U slučaju da izabrani nema biskupskog biljega, mora se odmah zarediti za biskupa i istom nakon ređenja on dobiva vlast prvenstva koja mu pripada (kan. 332, § 1). Prvi od kardinala iz reda đakona navijesti ime novoizabranog Urbi et Orbi. Nakon toga u dogledno vrijeme, novi rimski prvosvećenik treba kanonski preuzeti Lateransku nadbaziliku koja je Caput et Mater rimske i opće Crkve.

 Dr. sc. Josip Šalković, redoviti profesor kanonskog prava na KBF-u, Zagreb

Preuzeto sa www.mka.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *