Izbor rimskog prvosvećenika 2. dio

PapaDrugi dio konstitucije UDG (Universi dominici gregis iz 1996. godine), br. 33-92, donosi odredbe o izboru. Budući da je riječ o izboru koji zahtijeva niz posebnih postupanja i pojedinosti zakonodavac je tom dijelu konstitucija posvetio najviše pozornosti, što se također očituje u brojnosti odredaba. Drugi dio konstitucije UDG ima sedam naslova i govori o izbornicima rimskog prvosvećenika, mjestu izbora i osobama koje su onamo pripuštene radi službe, početku čina izbora, čuvanju tajne o svemu što se odnosi na izbor, provođenju izbora, tomu što treba poštovati, a što izbjegavati kod izbora rimskog prvosvećenika, naposljetku o prihvaćanju izbora, oglašavanju i početku službe novog pape.

Izbornici rimskog prvosvećenika

 Prema konstituciji UDG pravo izbora pripada isključivo Kardinalskom zboru, izuzevši one kardinale koji su na dan kad je Apostolska Stolica postala prazna navršili 80 godina. Kardinali bez aktivna prava glasa mogu sudjelovati na općim pripravnim sjednicama za konklave, te su pozvani da žarkim molitvama i zazivima Duha Svetoga pomognu zadaću izbora. Maksimalan broj kardinala izbornika (s aktivnim pravom glasa) ne smije prijeći broj od 120. Apsolutno je zabranjen izbor od strane nekog drugog crkvenog dostojanstvenika, laika, članova općeg sabora ili biskupske sinode. Nitko od kardinala izbornika ne može biti isključen iz izbora bilo aktivnog bilo pasivnog. Izborno pravo nemaju oni kardinali koji su kanonski uklonjeni i koji su se odrekli kardinalskog dostojanstva, a da je to odreknuće prihvaćeno. Kardinalu in pectore pravo izbora ne pripada, ali onaj kardinal čije je ime objavljeno na konzistoriju, a nije primio vanjska obilježja i nije položio prisegu, ima pravo sudjelovati u izboru. Svi kardinali izbornici dužni su pristupiti izboru. Ta dužnost temelji se na obećanju poslušnosti, stoga je dužnost kardinala da se odazove i uputi u mjesto izbora. Zadaća saziva kardinala pripada dekanu Kardinalskog zbora. Od obveze odaziva i pristupa izboru mogu biti oslobođeni samo oni kardinali izbornici koji su spriječeni bolešću ili drugim teškim zaprekama priznatima od Kardinalskog zbora.

Mjesto izbora i osobe pridružene zbog službe

 Mjesto izbora jesu konklave, tj. prostor i zgrade određene za tu svrhu, unutar teritorija Države Vatikanskog grada, zatvoreno od drugih. Od dana određenog za početak konklava pa sve do navještaja imena rimskog prvosvećenika svi kardinali izbornici stanuju u Domus Sanctae Marthae (Dom svete Marte). Sam čin glasovanja isključivo se izvodi u Sikstinskoj kapeli. Prostor i zgrade predviđene za konklave nalaze se pod vlašću kardinala komornika (kamerlenga) kojem pomažu suradnici. Teritorij Države Vatikanskog grada i prostori boravljenja moraju biti na takav način osigurani da omoguće nesmetano izvođenje svih aktivnosti povezanih sa izborom. Kardinalima izbornicima pridružuju se neke osobe koje im pomažu: tajnik Zbora kardinala, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja s dvojicom ceremonijara, dva redovnika dodijeljena papinskoj sakristiji, klerik izabran od kardinala dekana koji mu pomaže u službi, nekoliko redovnika različitih jezika za slavlje sakramenta pokore, dva liječnika, određeni broj osoba za poslugu kod stola i čišćenje. Da bi se ove osobe pridružile kardinalima izbornicima moraju imati odobrenje kardinala komornika. Sve ih obvezuje čuvanje tajne s obzirom na one podatke o izboru do kojih bi došli. Stoga važeća Konstitucija zahtijeva da sve pridružene osobe, prije preuzimanja službe, polože prisegu o čuvanju tajnosti.

 Dr. sc. Josip Šalković, redoviti profesor kanonskog prava na KBF-u, Zagreb

Preuzeto sa www.mka.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *