Odvijanje glasovanja  Važećom konstitucijom UDG ukinut je način izbora aklamacijom i nagodbom. Jedini dozvoljeni način izbora je tajno pismeno glasovanje. Za valjanost izbora traže se uvijek dvije trećine glasova dobivenih na temelju prisutnih kardinala izbornika. U slučaju da broj nazočnih kardinala ne može biti podijeljen na tri jednaka dijela, za valjan izbor traži se jedan glas više (npr. u slučaju 120 izbornika traži se 80, u slučaju 119 traži se 80, u slučaju 118 traži se 79 glasova). Prvo glasovanje održava se popodne prvog dana konklava, kad je samo jedno glasovanje, a u sljedećim danima, ako nitko nije izabran u...

Čuvanje tajnosti pri izboru rimskog prvosvećenika Kardinal komornik i tri kardinala asistenta dužni su paziti da se ne bi na bilo koji način povrijedila tajnost onoga što se događa u Sikstinskoj kapeli. Stoga se moraju uteći dvojici povjerljivih tehničara da pretraže i štite tajnost tražeći sredstva koja omogućuju snimanje ili prijenos podataka iz mjesta izbora. Za vrijeme konklava kardinali izbornici moraju se suzdržati od korespondencije, telefona, interneta, TV, radija, sastanaka s drugim osobama. Isto tako, morat će se suzdržati od primanja ili pošiljanja bilo koje poruke izvan Države Vatikanskog grada, ne smiju primati dnevnu ili tjednu štampu, slušati radioprijenose ili...

Drugi dio konstitucije UDG (Universi dominici gregis iz 1996. godine), br. 33-92, donosi odredbe o izboru. Budući da je riječ o izboru koji zahtijeva niz posebnih postupanja i pojedinosti zakonodavac je tom dijelu konstitucija posvetio najviše pozornosti, što se također očituje u brojnosti odredaba. Drugi dio konstitucije UDG ima sedam naslova i govori o izbornicima rimskog prvosvećenika, mjestu izbora i osobama koje su onamo pripuštene radi službe, početku čina izbora, čuvanju tajne o svemu što se odnosi na izbor, provođenju izbora, tomu što treba poštovati, a što izbjegavati kod izbora rimskog prvosvećenika, naposljetku o prihvaćanju izbora, oglašavanju i početku službe...

Vrijeme kad je Apostolska Stolica prazna i priprava konklava Za vrijeme dok je Apostolska Stolica prazna, Kardinalski zbor svoju vlast u pripravi za izbor rimskog prvosvećenika vrši posredstvom dviju vrsta kardinalskih skupština: opće skupštine i posebne skupštine. Na prvom mjestu su opće skupštine, u kojima su dužni sudjelovati svi članovi Kardinalskog zbora, a osobito kardinali izbornici. Opće skupštine održavaju se prije ulaska u konklave i nazivaju se još pripravnim skupštinama, kako bi se razlikovale od skupština kardinala izbornika, koje se, kad zatreba, održavaju u konklavama. Opće skupštine održavaju se svakodnevno, sve do početka čina izbora, u Apostolskoj palači pod predsjedanjem...