158. Nebo je beskrajni trenutak ljubavi. Ništa nas ne dijeli od Boga, kojega naša duša ljubi i kojega je svega života tražila. Sa svim anđelima i svetima smijemo se zauvijek u Bogu i s Bogom radovati. [1023- 1026, 1053] Tko promatra par koji se gleda ljubavlju, tko vidi dojenče kako pogledom traži majčine oči kao da želi zauvijek sačuvati svaki njihov osmijeh, može izdaleka pojmiti što je to nebo. Smjeti Boga gledati licem u lice- to je poput jedincata beskrajna trenutka ljubavi. -> 52
Hoćemo li poslije smrti biti suđeni?
157. Takozvani posebni ili osobni sud događa se u trenutku smrti pojedinca. Opći sud, koji zovemo i posljednji, dogodit će se u posljednji dan, dakle na svršetku svijeta, pri Kristovu ponovnome dolasku. [1021- 1022] Svaki čovjek u smrti dolazi do trenutka istine. Sada se više ništa ne može potisnuti i sakriti, ništa više promijeniti. Bog nas vidi kakvi jesmo. Dolazimo pred Božji sud, njegov pravorijek, jer u svetoj Božjoj blizini možemo biti samo ili ispravni, kakve nas je on htio kada nas je stvorio, ili uopće ne biti. Možda moramo proći još jedan proces očišćenja, možda možemo odmah doći u…
Izbor rimskog prvosvećenika 2. dio
Drugi dio konstitucije UDG (Universi dominici gregis iz 1996. godine), br. 33-92, donosi odredbe o izboru. Budući da je riječ o izboru koji zahtijeva niz posebnih postupanja i pojedinosti zakonodavac je tom dijelu konstitucija posvetio najviše pozornosti, što se također očituje u brojnosti odredaba. Drugi dio konstitucije UDG ima sedam naslova i govori o izbornicima rimskog prvosvećenika, mjestu izbora i osobama koje su onamo pripuštene radi službe, početku čina izbora, čuvanju tajne o svemu što se odnosi na izbor, provođenju izbora, tomu što treba poštovati, a što izbjegavati kod izbora rimskog prvosvećenika, naposljetku o prihvaćanju izbora, oglašavanju i početku službe…
Izbor rimskog prvosvećenika nakon odreknuća 1. dio
Vrijeme kad je Apostolska Stolica prazna i priprava konklava Za vrijeme dok je Apostolska Stolica prazna, Kardinalski zbor svoju vlast u pripravi za izbor rimskog prvosvećenika vrši posredstvom dviju vrsta kardinalskih skupština: opće skupštine i posebne skupštine. Na prvom mjestu su opće skupštine, u kojima su dužni sudjelovati svi članovi Kardinalskog zbora, a osobito kardinali izbornici. Opće skupštine održavaju se prije ulaska u konklave i nazivaju se još pripravnim skupštinama, kako bi se razlikovale od skupština kardinala izbornika, koje se, kad zatreba, održavaju u konklavama. Opće skupštine održavaju se svakodnevno, sve do početka čina izbora, u Apostolskoj palači pod predsjedanjem…
Što je to život vječni?
156. Vječni život započinje s krštenjem. Prolazi kroz smrt i neće imati kraja. [1020] Već i tada kada smo zaljubljeni želimo da to stanje nikada ne prestane. “Bog je ljubav”, kaže Prva Ivanova poslanica (1 Iv 4,16). “Ljubav”, veli Prva poslanica Korinćanima, “nikad ne prestaje” (1 Kor 13,8). Bog je vječan jer je ljubav i ljubav je vječna jer je božanska. Kada smo u ljubavi, ulazimo u Božju bezgraničnu sadašnjost. -> 285
Kako nam Krist pomaže u umiranju ako mu se povjerimo?
155. Krist nam dolazi ususret i vodi nas u vječni život. “Ne će me uzeti smrt, nego Bog” (sv. Terezija od Djeteta Isusa). [1005- 1014, 1016, 1019] Pogledom na Isusovu muku i smrt može nam i samo umiranje postati lakše. Činom povjerenja i ljubavi prema Ocu možemo i mi reći “da”, kao što je Isus učinio u Maslinskome vrtu. Takvo se držanje naziva “duhovna žrtva”. Umirući se sjedinjuje s Kristovom žrtvom na križu. Tko tako umire u povjerenju u Boga i u miru s ljudima, dakle bez teškoga grijeha, na putu je u zajedništvo s uskrslim Kristom. U svojemu umiranju…
Što se s nama događa kada umremo?
154. U smrti se duša i tijelo dijele. Tijelo propada, a duša ide k Bogu i čeka da se ponovno sjedini s uskrslim tijelom na posljednjem sudu. [992- 1004, 1016- 1018] Kako će se zbiti uskrsnuće, to je tajna. Jedna nam slika može pomoći da nešto pojmimo: pogledom na lukovicu tulipana ne možemo prepoznati u kakav će se čudesni cvijet razviti iz mračne zemlje. Tako ne znamo ništa ni o budućemu izgledu našega novoga tijela. Pavao je ipak siguran: “Sije se u sramoti, uskršava u slavi” (1 Kor 15, 43a).
Zašto vjerujemo u uskrsnuće “tijela”?
153. Biblijska riječ “tijelo” označava čovjeka u njegovoj slabosti i smrtnosti. Bog ne gleda na ljudsko tijelo kao na nešto manje vrijedno. U Isusu Kristu sam je uzeo “tijelo” (-> UTJELOVLJENJE) da čovjeka spasi. Bog ne spašava samo ljudski duh, nego ga spašava kao cjelinu , s tijelom i dušom. [988- 991, 997- 1001, 1015] Bog nas je stvorio s tijelom i dušom. On ne ostavlja “tijelo”, odnosno sve stvoreno, da na kraju svijeta propadne kao kakva stara igračka. U “posljednji dan” probudit će nas u tijelu, to znači: bit ćemo preobraženi, ali ćemo se i nadalje osjećati u svojemu…
Zašto vjerujemo u uskrsnuće mrtvih?
152. U uskrsnuće mrtvih vjerujemo zato što je Krist uskrsnuo od mrtvih, što zauvijek živi i čini nas dionicima svojega vječnoga života. [988- 991] Kada čovjek umre, tijelo mu se pokapa ili spaljuje. Ipak, mi vjerujemo da ta toga čovjeka postoji život i poslije smrti. Isus se je svojim uskrsnućem pokazao gospodarom nad smrću, njegova je riječ vjerodostojna: “Ja sam uskrsnuće i život. Tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će” (Iv 11, 25b). -> 103- 108
Koje su mogućnosti opraštanja grijeha u Crkvi?
151. Oproštenje grijeha najprije se događa u -> SAKRAMENTU krštenja. Poslije je za oproštenje teških grijeha nužan sakramnet pomirenja (sakrament pokore, ispovijedi). Ispovijed se preporučuje i za lakše grijehe. Ipak, opraštajući snagu imaju i čitanje Svetoga pisma, molitva, post i vršenje dobrih djela. [976- 980, 984- 987] -> 226- 239